Hakridak tebes! Iha ita-nia rain, hori uluk kedas, haksumik hahalok
moris fó liman ba malu. Bele hanoin iha momentu halo to’os, ema timoroan sira
iha kultura tulun malu –sira fó liman ba malu, tau liman hamutuk hakbiit maluk
ida be presiza kbiit. Balun ho neon kmaan tulun malu iha momentu susar ruma
mosu mai, liu-liu lia-mate no lia-moris. Hahalok konkreta sira-ne’e hatudu
dada’uk katak timoroan sira soi valór sosiál sira.
To’o ohin loron, ema hotu sei hahi no
kontinua hamoris valór sosiál sira-ne’e. Ema sei kontinua tau hanoin ba malu
tuir kultura haruka, no balun dalaruma luta maka’as, tan atu buka de’it tulun ba maluk ruma nia susar.
Hahalok sira-ne’e hatuur loos ona
karakter timoroan sira nian. Seraké valór sosiál ne’e sei presiza iha momentu
timoroan sira moris nuudar nasaun ida? Ema barak hahu imajina, no koko hodi
hanoin kona-ba vida sosiál timoroan sira nian. Matenek no lidér sira iha nasaun
ne’e buka atu aruma karakter sosiál liu-liu valór sosiál sira-ne’ebé
konsideradu bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha periódu ukun Governu da5
Konstitusionál hafolin mós valór sosiál sira, hodi ohin loron leno mai ita atu
haree klean liu valór sosiál hanesan serbisu hamutuk (kooperativa). Tuir ukun
nain sira nia haree katak ekonomia nasaun bele iha mudansa kuandu haburas no
haki’ak valór sosiál sira iha prosesu dezenvolvimentu. Ho hanoin sira mosu
oioin ajuda provoka timoroan sira atu hametin sira-nia kultura ne’ebé soi valór
sosiál oioin. Iha konstitusaun Repúblika Demokratika Timor Lorosa’e nian
halulik ona kooperativa iha artigu 147, nuudar asosiasaun ka organizasaun
ekonomika ida ho karakter sosiál, ne’ebé ideál no aplikavel ba transforma vida
sosiedade iha Timor-Leste. Iha Governu
da4 konstitusionál responde ona obrigasaun ne’ebé Konstitusaun hatudu, hodi tau
iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, nuudar matadalan ba
transformasaun nasionál.
Maske iha Timor moris nanis ona
karaktér sosiál hanesan temi ona ne’e, maibé timoroan barak sei hela ho
konfuzaun ba kooperativa, biar iha momentu okupasaun tinan 24 halo timoroan
koñese no kompriende termu “kooperasi”. Tanba
kooperativa nuudar termu foun ne’ebé temi tuir Lian Portugés, ne’ebé mai husi verbu
“cooperar” ne’ebé signifika haknaar hamutuk, ka mai husi Lian Ingléz
(etimolojia) “co-operate”. Iha termu
Ingléz ‘co’ signifika hamutuk no ‘operate’ fó sentidu hala’o,
ne’ebé derivadu ba ‘cooperative’ iha Lian Ingléz no ‘cooperativa’ iha Lian Portugéz.
Maibé ita asimila ba Tetun ho muda nia ortografia maka haktemi “kooperativa”,
nafatin ho sentidu katak tau forsa hamutuk serbisu ba objetivu ida de’it.
Istória haktuir movimentu kooperativa hetan
konseitu inisiu husi Robert
Owen (1771-1858), iha Nova Lanarke, Skotlandia. Tuir fali, William
King
(1786-1865) promove movimentu ne’e ho harii loja kooperativa ida iha Brighton, Inglantera. Iha Timor hala’o tiha ona husi As’uain Nicola’o Lobato no Vicente Reis iha
tinan 1974, ho forma kreditu –rai no foti
osan. Iha momentu okupasaun timoroan sira abitua ona kooperativa ho forma
kreditu; Koperasi Unit Desa (KUD) no seluk tan. Ne’e hatudu katak ema Timor
koñese tiha ona kooperativa hahu husi tinan 1975 to’o agora. Só de’it falta
koñesimentu atu jere no organiza organizasaun kooperativa sira ho di’ak.
Kooperativa iha
nia imoprtánsia ba dezenvolvimentu sosiál no ekonomiku ne’ebé haforte
ezisténsia sosiedade bázikamente, haburas moris dignu no hamosu serbisu ho
espíritu familiár ne’ebé bele asigura armonidade sosiál iha nasaun.
1.
Importánsia Kooperativa ba Dezenvolvimentu Ekonómiku;a) hasa’e rendimentu membru sira nian (promote members income).
b) oferese sasan no serbisu ho baratu (goods and services cheap offering ).
c) hamoris motivu negósiu ho dignu (engage dignified business).
d) hamoris hahalok onestu no nakloke iha jestaun kooperativa (promoting democratic organisation).
e) hanorin komunidade atu uza nia rendimentu ho efetivu no hatoman moris ho poupansa (educate to have income effectively and economically).
2. Importánsia iha dezenvolvimentu sosiál;
a) motiva sosiedade atinji moris dame no hakmatek.
b) motiva sosiedade atu moris iha regulamentu dignu ne’ebé harii la’ós tan sasan maibé sentimentu familiár.
c) hanorin membru sira atu iha espíritu serbisu hamutuk no espíritu familiár hodi asigura armonidade familiár no iha sosiedade.
a) motiva sosiedade atinji moris dame no hakmatek.
b) motiva sosiedade atu moris iha regulamentu dignu ne’ebé harii la’ós tan sasan maibé sentimentu familiár.
c) hanorin membru sira atu iha espíritu serbisu hamutuk no espíritu familiár hodi asigura armonidade familiár no iha sosiedade.
Papel Kooperativa ba Dezenvolvimentu
Nasionál
Kooperativa, en prinsipiu, nuudar instánsia emprezariál ne’ebé halibur
membru ho kapitál no serbisu hamutuk hodi atinji prosperiedade sosiál no
ekonomika membru sira nian. Kriasaun instánsia kooperativa atu hatan ba
nesesidade bázika – sasan no serbisu (goods and services) ba membru sira biar
individuál ka grupu.
Kresimentu ekonómiku tenke nia fundamentu maka sosiedade, tanba sira-nia
partispasaun soi kbiit boot ba prosesu dezenvolvimentu nasionál. Biar sira
hamutuk iha organizasaun ho objetivu hodi atinji prosperiedade membru ida-idak
ka iha grupu nian, maibé sira kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku liuhosi
ezerse sira-nia knaar iha aktividade fila-liman ka negósiu mediu, mikro no kiik
sira.
Bainhira ema hotu envolve an nuudar membru ba instánsia kooperativa ida,
sira sei fó partisapasaun di’ak liu ba prosesu dezenvolvimentu nasionál.
Komunidade ida-idak hahu book an, iha inisiativa no estimula kriatividade
sosiál hodi dudu roda ekonomia hahu dolar. Membru kooperativa sira sei hahu
promove sira-nia abilidade negósiu nian hodi halibur osan, hodi bele rai no
empresta iha kooperativa. Membru sira sei tau osan (saving) tuir nia rúbrika
–osan ba edukasaun, osan ba lia-mate, osan ba saude no ba buat seluk ne’ebé
nesesáriu. Membru sira ne’ebé agrikultór
sei esplora kriativamente potensia agrikultura no muda graduálmente sistema
tradisionál agrikultura nian ne’ebé subsistente ba aktividade ekonomia ida
sustentavel.
Funsaun kooperativa importante tebes, hahu husi loke odamatan ba empreza
kiik no media, kria komunidade ne’ebé autosifisiente, motor ba aktividade
ekonomia no hamosu merkadu foun. Tanba ne’e, Governu presiza utiliza
kooperativa, la’ós nuudar empreza estatál, ho optimál hodi bele kria ekonomia
nasionál ne’ebé hanesan. Dezenvolve setór kooperativa hodi redus dezempregu,
hasa’e rendimentu nasionál, no hamenus mukit iha nasaun ne’e. Inkonsiozamente,
kooperativa loke ona kampu empregu ba nia membru sira no mós kontrola
estabilidade presu ne’ebé bele benefisia membru sira rasik.
Papel kooperativa ba dezenvolvimentu ekonómiku haree husi montante
instánsia kooperativa, membru, kapitál finanseiru no sasan sira ne’ebé
kooperativa iha (assets), no mós aktividade negósiu ne’ebé aumenta barak. Ein-jerál,
kooperativa iha Timor-Leste hahu buras ona, barak maka seida’uk bele book an,
balun hahu nakdasak, no balun hahu la’o ho ain rasik. Maibé maioria la iha fasilidade di’ak no
laiha kantór kooperativa, tan ne’e membru sira tenke hasoru malu de’it iha
prezidente ka koordenadór kooperativa nia uma.
Polítika Governu ba Dezenvolvimentu
Kooperativa
Iha perspektiva dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste presiza asaun
integrada husi institusaun públika no privada sira relavante, ba setór
relevante sira-ne’ebé iha papél esensiál ba atinji objetivu prosperiedade
sosiál no ekonomika povu Timor-Leste nian iha futuru. Kooperativa sai hanesan
organizasaun ekonómika ho karakter sosiál ne’ebé bele estimula mós aktividade
ekonomia familiár, no ekonomia komunitária.
Kooperativa hanesan asset nasaun
nian ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. Biar Kooperativa tenke moris husi nia kbiit
rasik, Kooperativa mós presiza iha espasu no biban hodi bele dezenvolve an
di’ak liu tan. La’ós ezije Governu kria espasu no biban hodi Kooperativa bele
moris no buras ba iha futuru, maibé presiza atensaun husi Governu atu kontinua motiva
liuhosi aproximasaun, komunikasaun, koordenasaun, liu-liu kria oportunidade ba
hetan kapasitasaun (jestaun no treinametu seluk relavante ba kooperativa). Kooperativa
iha Timor-Leste presiza Governu kria kondisaun atu bele hetan espasu no biban
ida libre hodi ezerse knaar kooperativa nian iha nasaun ne’e.
Kresimentu instánsia
Kooperativa iha futuru sei di’ak maibé presiza haree ba kualidade. Tanba
kualidade kooperativa iha Timor-Leste sei mukit tebes, sei presiza apoiu husi
Governu hodi haforsa, la’ós atu hatoman sira moris dependente. Maibé haforsa
atu sira iha kbiit hodi bele book an. Tanba presiza iha komitmentu ne’ebé forte
hodi dezenvolve Kooperativa ne’ebé bele moris autosufisiente, no dignu haktuir
prinsipiu kooperativa nian. No atu jere instánsia kooperativa presiza iha mós edukasaun ne’ebé efetivu no
tenke halo atu dezenvolve organizasaun, empreza no bele kompete ho empreza sira
seluk. Tanba ida ne’e maka valór ne’ebé kooperativa iha, ne’ebé mós organizasaun sira seluk la
soi, no presiza kontinua dezenvolve valór sosiál ida ne’e, ne’ebé bele espresa
karakter sidadaun nasaun ida ne’e.
Autór: Rogerio Pires. estudante ISC. Email.
Roger_t2king@gmail.com

No comments:
Post a Comment