Tuesday, 22 April 2014

Kooperativa Reafirma Karakter Sosiál Iha Timor-Leste



Hakridak tebes! Iha ita-nia rain, hori uluk kedas, haksumik hahalok moris fó liman ba malu. Bele hanoin iha momentu halo to’os, ema timoroan sira iha kultura tulun malu –sira fó liman ba malu, tau liman hamutuk hakbiit maluk ida be presiza kbiit. Balun ho neon kmaan tulun malu iha momentu susar ruma mosu mai, liu-liu lia-mate no lia-moris. Hahalok konkreta sira-ne’e hatudu dada’uk katak timoroan sira soi valór sosiál sira.
To’o ohin loron, ema hotu sei hahi no kontinua hamoris valór sosiál sira-ne’e. Ema sei kontinua tau hanoin ba malu tuir kultura haruka, no balun dalaruma luta maka’as, tan  atu buka de’it tulun ba maluk ruma nia susar.  Hahalok sira-ne’e hatuur loos ona karakter timoroan sira nian. Seraké valór sosiál ne’e sei presiza iha momentu timoroan sira moris nuudar nasaun ida? Ema barak hahu imajina, no koko hodi hanoin kona-ba vida sosiál timoroan sira nian. Matenek no lidér sira iha nasaun ne’e buka atu aruma karakter sosiál liu-liu valór sosiál sira-ne’ebé konsideradu bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha periódu ukun Governu da5 Konstitusionál hafolin mós valór sosiál sira, hodi ohin loron leno mai ita atu haree klean liu valór sosiál hanesan serbisu hamutuk (kooperativa). Tuir ukun nain sira nia haree katak ekonomia nasaun bele iha mudansa kuandu haburas no haki’ak valór sosiál sira iha prosesu dezenvolvimentu. Ho hanoin sira mosu oioin ajuda provoka timoroan sira atu hametin sira-nia kultura ne’ebé soi valór sosiál oioin. Iha konstitusaun Repúblika Demokratika Timor Lorosa’e nian halulik ona kooperativa iha artigu 147, nuudar asosiasaun ka organizasaun ekonomika ida ho karakter sosiál, ne’ebé ideál no aplikavel ba transforma vida sosiedade iha Timor-Leste.  Iha Governu da4 konstitusionál responde ona obrigasaun ne’ebé Konstitusaun hatudu, hodi tau iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, nuudar matadalan ba transformasaun nasionál.

Maske iha Timor moris nanis ona karaktér sosiál hanesan temi ona ne’e, maibé timoroan barak sei hela ho konfuzaun ba kooperativa, biar iha momentu okupasaun tinan 24 halo timoroan koñese no kompriende termu “kooperasi”.  Tanba kooperativa nuudar termu foun ne’ebé temi tuir Lian Portugés, ne’ebé mai husi verbu “cooperar” ne’ebé signifika haknaar hamutuk, ka mai husi Lian Ingléz (etimolojia)  “co-operate”. Iha termu Ingléz ‘co’ signifika hamutuk no ‘operate’ fó sentidu hala’o, ne’ebé derivadu ba ‘cooperative’ iha Lian Ingléz no ‘cooperativa’ iha Lian Portugéz. Maibé ita asimila ba Tetun ho muda nia ortografia maka haktemi “kooperativa”, nafatin ho sentidu katak tau forsa hamutuk serbisu ba objetivu ida de’it. 
Istória haktuir movimentu kooperativa hetan konseitu inisiu husi Robert  Owen (1771-1858), iha Nova Lanarke, Skotlandia. Tuir fali, William King (1786-1865)  promove movimentu ne’e ho harii loja kooperativa ida iha Brighton, Inglantera. Iha Timor hala’o tiha ona husi As’uain Nicola’o Lobato no Vicente Reis iha tinan 1974, ho forma kreditu –rai no foti osan. Iha momentu okupasaun timoroan sira abitua ona kooperativa ho forma kreditu; Koperasi Unit Desa (KUD) no seluk tan. Ne’e hatudu katak ema Timor koñese tiha ona kooperativa hahu husi tinan 1975 to’o agora. Só de’it falta koñesimentu atu jere no organiza organizasaun kooperativa sira ho di’ak.
Kooperativa iha nia imoprtánsia ba dezenvolvimentu sosiál no ekonomiku ne’ebé haforte ezisténsia sosiedade bázikamente, haburas moris dignu no hamosu serbisu ho espíritu familiár ne’ebé bele asigura armonidade sosiál iha nasaun.
1. Importánsia Kooperativa ba Dezenvolvimentu Ekonómiku;
a) hasa’e rendimentu membru sira nian (promote members income).
b) oferese sasan no serbisu ho baratu (goods and services cheap offering ).
c) hamoris motivu negósiu ho dignu (engage dignified business).
d) hamoris hahalok onestu no nakloke iha jestaun kooperativa (promoting democratic organisation).
e) hanorin komunidade atu uza nia rendimentu ho efetivu no hatoman moris ho poupansa (educate to have income effectively and economically).

2. Importánsia iha dezenvolvimentu sosiál;
a) motiva sosiedade atinji moris dame no hakmatek.
b) motiva sosiedade atu moris iha regulamentu dignu ne’ebé harii la’ós tan sasan maibé sentimentu familiár.
c) hanorin membru sira atu iha espíritu serbisu hamutuk no espíritu familiár hodi asigura armonidade familiár no iha sosiedade.

Papel Kooperativa ba Dezenvolvimentu Nasionál  
Kooperativa, en prinsipiu, nuudar instánsia emprezariál ne’ebé halibur membru ho kapitál no serbisu hamutuk hodi atinji prosperiedade sosiál no ekonomika membru sira nian. Kriasaun instánsia kooperativa atu hatan ba nesesidade bázika – sasan no serbisu (goods and services) ba membru sira biar individuál ka grupu.
Kresimentu ekonómiku tenke nia fundamentu maka sosiedade, tanba sira-nia partispasaun soi kbiit boot ba prosesu dezenvolvimentu nasionál. Biar sira hamutuk iha organizasaun ho objetivu hodi atinji prosperiedade membru ida-idak ka iha grupu nian, maibé sira kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku liuhosi ezerse sira-nia knaar iha aktividade fila-liman ka negósiu mediu, mikro no kiik sira.
Bainhira ema hotu envolve an nuudar membru ba instánsia kooperativa ida, sira sei fó partisapasaun di’ak liu ba prosesu dezenvolvimentu nasionál. Komunidade ida-idak hahu book an, iha inisiativa no estimula kriatividade sosiál hodi dudu roda ekonomia hahu dolar. Membru kooperativa sira sei hahu promove sira-nia abilidade negósiu nian hodi halibur osan, hodi bele rai no empresta iha kooperativa. Membru sira sei tau osan (saving) tuir nia rúbrika –osan ba edukasaun, osan ba lia-mate, osan ba saude no ba buat seluk ne’ebé nesesáriu.  Membru sira ne’ebé agrikultór sei esplora kriativamente potensia agrikultura no muda graduálmente sistema tradisionál agrikultura nian ne’ebé subsistente ba aktividade ekonomia ida sustentavel.
Funsaun kooperativa importante tebes, hahu husi loke odamatan ba empreza kiik no media, kria komunidade ne’ebé autosifisiente, motor ba aktividade ekonomia no hamosu merkadu foun. Tanba ne’e, Governu presiza utiliza kooperativa, la’ós nuudar empreza estatál, ho optimál hodi bele kria ekonomia nasionál ne’ebé hanesan. Dezenvolve setór kooperativa hodi redus dezempregu, hasa’e rendimentu nasionál, no hamenus mukit iha nasaun ne’e. Inkonsiozamente, kooperativa loke ona kampu empregu ba nia membru sira no mós kontrola estabilidade presu ne’ebé bele benefisia membru sira rasik.
Papel kooperativa ba dezenvolvimentu ekonómiku haree husi montante instánsia kooperativa, membru, kapitál finanseiru no sasan sira ne’ebé kooperativa iha (assets), no mós aktividade negósiu ne’ebé aumenta barak. Ein-jerál, kooperativa iha Timor-Leste hahu buras ona, barak maka seida’uk bele book an, balun hahu nakdasak, no balun hahu la’o ho ain rasik.  Maibé maioria la iha fasilidade di’ak no laiha kantór kooperativa, tan ne’e membru sira tenke hasoru malu de’it iha prezidente ka koordenadór kooperativa nia uma. 

Polítika Governu ba Dezenvolvimentu Kooperativa
Iha perspektiva dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste presiza asaun integrada husi institusaun públika no privada sira relavante, ba setór relevante sira-ne’ebé iha papél esensiál ba atinji objetivu prosperiedade sosiál no ekonomika povu Timor-Leste nian iha futuru. Kooperativa sai hanesan organizasaun ekonómika ho karakter sosiál ne’ebé bele estimula mós aktividade ekonomia familiár, no ekonomia komunitária.
Kooperativa hanesan asset nasaun nian ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. Biar Kooperativa tenke moris husi nia kbiit rasik, Kooperativa mós presiza iha espasu no biban hodi bele dezenvolve an di’ak liu tan. La’ós ezije Governu kria espasu no biban hodi Kooperativa bele moris no buras ba iha futuru, maibé presiza atensaun husi Governu atu kontinua motiva liuhosi aproximasaun, komunikasaun, koordenasaun, liu-liu kria oportunidade ba hetan kapasitasaun (jestaun no treinametu seluk relavante ba kooperativa). Kooperativa iha Timor-Leste presiza Governu kria kondisaun atu bele hetan espasu no biban ida libre hodi ezerse knaar kooperativa nian iha nasaun ne’e.
Kresimentu instánsia Kooperativa iha futuru sei di’ak maibé presiza haree ba kualidade. Tanba kualidade kooperativa iha Timor-Leste sei mukit tebes, sei presiza apoiu husi Governu hodi haforsa, la’ós atu hatoman sira moris dependente. Maibé haforsa atu sira iha kbiit hodi bele book an. Tanba presiza iha komitmentu ne’ebé forte hodi dezenvolve Kooperativa ne’ebé bele moris autosufisiente, no dignu haktuir prinsipiu kooperativa nian. No atu jere instánsia kooperativa  presiza iha mós edukasaun ne’ebé efetivu no tenke halo atu dezenvolve organizasaun, empreza no bele kompete ho empreza sira seluk. Tanba ida ne’e maka valór ne’ebé kooperativa  iha, ne’ebé mós organizasaun sira seluk la soi, no presiza kontinua dezenvolve valór sosiál ida ne’e, ne’ebé bele espresa karakter sidadaun nasaun ida ne’e.
Autór: Rogerio Pires. estudante ISC. Email. Roger_t2king@gmail.com

No comments:

Post a Comment